DOBRODOŠLI NA WEB STRANICE PČELARSKE UDRUGE "ZRINSKI" - SLAVONSKI BROD
Gdje sam: Kalendar radova u pčelinjaku - veljača [ online: ][chat]
[max online: ] Broj posjeta:
Kalendar radova u pčelinjaku - veljača
Veljača u pčelinjaku

       Iako je veljača zimski mjesec, poznato je da je sklona prevrtljivosti i da to zna ići iz jedne krajnosti u drugu. Tako imamo situacije da se pčele počaste prvim tovarima svježeg peluda tijekom sunčanih i natprosječno toplih dana , ali isto tako da su košnice zatrpane snijegom, čak više nego u siječnju. Međutim, ti periodi su uglavnom kratkoga vijeka i načelno su temperature više i dan postaje sve duži.

       U našim zajednicama sada već izlazi nova generacija mladih pčela. Zajednice su krenule na put na kojem više nema povratka. Potrošnja hrane sada je povećana i to je osobito pogubno za zajednice u slabijoj kondiciji . One vrlo lako mogu ostati bez kontakta sa hranom za vrijeme perioda zahlađenja, iako hrane ima na bočnim okvirima. Stoga je vrijeme da se zajednicama doda pogača. Dio zajednica na taj se način definitivno može spasiti dok vrijeme ne otopli, a niti onima jakima, sa dobrim zalihama, pogača neće štetiti. Poznato je da količina hrane u košnici definira koliko će se zajednica intenzivno razvijati sukladno dijelu sezone u kome se sada nalazimo. Mislim da nema straha od toga da će matice previše zaleći i da to pčele neće moći grijati, jer ipak, pčele su te koje definiraju prostor zalege, a on je sada sveden isključivo u centralni dio klupka.

       Postoje i druge metode kojima se pčelari služe, poput položenih okvira meda, ali to traži određene preinake na dijelovima košnice, tako da pogača još uvijek ostaje najjednostavniji način intervencije kod nedostatka zaliha, probijanja medne kape ili naprosto stimulativnog unosa hrane. Prosječno jakoj pčelinjoj zajednici pogača od jednog kilograma dostatna je za cca 3 tjedna, te sukladno tome treba prilagoditi termin stavljanja i eventualnog dodavanja druge pogače, što svakako savjetujem da se napravi jer su periodi izleta pčela u prirodu i početkom ožujka vrlo nestalni i upitni, te bi ta druga pogača osigurala kontinuitet stimulacije do ozbiljnih i realnih unosa iz prirode.

       Ovo je vrijeme kada pčelari postaju već pomalo nestrpljivi i željni pčelinjaka, osobito oni sa manje staža ili oni koji jedva čekaju svoju prvu sezonu. Svakako treba izbjegavati nepotrebno otvaranje košnica, a osobito preglede legla. U snagu se zajednica možemo uvjeriti tijekom dana kada ima izleta, po broju pčela koje izlaze na letu. Tada se lako identificiraju slabići i sumnjive zajednice, te se kod njih eventualno ide u intervenciju. Ako se utvrdi stradavanje neke zajednice, potrebno je košnicu što prije sanirati da ne dođe do nepotrebnog propadanja voska i okvira. Od radova na samom pčelinjaku sada se može već razmišljati o postavljanju pojila na staru ili novu lokaciju, postavljati nova postolja ukoliko se želimo širiti ili tijekom sezone premjestiti zajednice.

       Oni koji to nisu učinili, trebaju utopliti svoje zajednice. Ukoliko dozvole uvjeti, može se krenuti u sadnju voćki ili medonosnih grmova ili drveća, koji će prije svega uljepšati prostor našeg pčelinjaka, a isto tako osigurati i sitnu zanimaciju za naše pčele. Većina pčelarskih radova u veljači ipak se seli u naše pčelarske radione ili prilagođene pomoćne prostorije gdje je potrebno ozbiljno se uhvatiti u koštac sa sastavljanjem i užicavanjem okvira, zaštitom nastavaka, pretapanjem saća, dezinfekcijom i svojevrsnom inventurom pčelarskog alata da se utvrde potrebe za zanavljanjem nekog dijela alata i sl. Toga je poprilično i dobro je ozbiljno pristupiti tome poslu.

       Samo utapanje satnih osnova ipak bih preporučio da se ostavi u dio sezone kada iste idu vrlo brzo u košnicu, jer utapanjem sada došlo bi do priličnih oštećenja i vitlanja satnih. U ostalom, samo čuvanje čisto užicanih okvira je daleko lakše. Potrebno je pravilno procijeniti potrebnu količinu novih košnica, nastavka ,okvira i ostale opreme za sezonu sukladno našim ciljevima u istoj.

       Veljača je obično mjesec kada se održavaju skupštine pčelarskih udruga i pčelarski sajam u Gudovcu, pa i to treba imati na umu, ako radi ničega drugoga, onda čisto iz prilike za druženje i razmjenu iskustva među pčelarima. Činjenica je da u veljači pčelari vrlo malo mogu utjecati na stanje u košnicama. To je definirano snagom, zalihama i zdravljem zajednica, odnosno kvalitetom pripreme zajednica za zimu.

       Drugi parametri razvoja svakako će biti unosi iz prirode, prvenstveno sa lijeske, a potom sa prvih proljetnica. Sada se treba posvetiti pčelarskoj radionici, da nas sezona ne iznenadi i dočeka nespremne. Žaliti ćemo tim više ako ista bude odlična, a zbog takvih se sezona pčelari.






Darko Vukašinović