DOBRODOŠLI NA WEB STRANICE PČELARSKE UDRUGE "ZRINSKI" - SLAVONSKI BROD
Gdje sam: Kalendar radova u pčelinjaku - studeni [ online: ][chat]
[max online: ] Broj posjeta:
Kalendar radova u pčelinjaku - studeni
Studeni u pčelinjaku

        Studeni je svakako jedan od mjeseci kada su aktivnosti pčelara na pčelinjaku minimalne, uz uvjet da je pravovremeno odradio sve potrebno tijekom prethodnih mjeseci. Temperature su takve da aktivna sezona izleta pčela prestaje, a  to uvjetuje i prestanak intervencija pčelara unutar košnice.

        Diranje u klupko izrazito je štetno i svako nepotrebno osipanje pčele iz isto ima za posljedicu stradavanje dijela pčela i nepotrebno uznemiravanje , te povećanu potrošnju hrane. Treba znati da nam se u košnici sada nalaze praktično samo «zimske» pčele i svaka je jedinka dragocjena.

        Aktivnosti koje u studenome ima smisla provoditi prvenstveno se odnose na zahvate koji nisu odrađeni tijekom listopada, a vezani su za sprječavanje ulaska glodavaca u košnice, postavljanje izolirajućeg materijala pod krovove koji će osigurati stabilnu mikroklimu u košnici, reguliranje prozračivanja zajednica i sl. Potrebno je naglasiti da sve ove aktivnosti treba izvršavati uz minimum uznemirivanja zajednica, koje su sada već očigledno formirale zimsko klupko.

        Dakle, vađenje okvira i pregledavanje stanja nikako nije preporučljivo, jer se samo može napraviti još veća šteta. Opravdavati se da su intervencije nužne jer zajednice nemaju dosta hrane samo pokazuje da se radi o pčelarskom neznanju, pohlepi  ili nemaru.

        Po tome se pitanju sada, u ovom dijelu sezone može vrlo malo ili praktično ništa napraviti, a sa aspekta ozbiljnijeg pristupa pčelarenju, takva praksa je nešto što neće polučiti nikakve rezultate. Otvarati i pregledati treba samo one zajednice gdje se pregledom «preko leta» ili osluškivanjem  može utvrditi da nešto nije u redu, primjerice, da je u pitanju bezmatak, miš u košnici, propala zajednica i sl.

        Tada će intervencija ići u smjeru da se adekvatno sanira nastala šteta na dotičnoj zajednici, prvenstveno da te radove ne ostavljamo za kasnije. Ako je zajednica stradala, uputno je odmah očistiti košnicu, sortirati ispravno saće , a sve ostalo saće čim prije pretopiti da dalje ne propada i da se gubi dragocjeni vosak. Miš u košnici svakodnevno sjecka saće  i radi sve veću štetu, pa se pravovremenom intervencijom može čak i zajednicu spasiti, a ne samo smanjiti količinu uništenih okvira.


        Tijekom studenoga nastupaju dani s prvim mrazevima, dnevne temperature se spuštaju ,te pčele prestaju općiti s okolinom .To je prilika da se po potrebi izvrši oprezno premještanje košnica na male udaljenosti , na nova postolja, u pčelinjake  ili kontejnerske platforme. Prestanak izleta u studenom, često potraje čak do pročisnog izleta u siječnju . Taj broj dana je dovoljan da pčele «zaborave» staru lokaciju i orijentiraju se na novu poziciju.


        Isto tako spomenuti pad temperatura osigurati će potpuni prestanka nešenja matica, te  se često već koncem ovoga mjeseca steknu povoljni uvjeti da se izvrši zimsko tretiranje zajednica protiv varoe. Iako će mnogi sporiti potrebu ovoga tretmana, isti je odlično i nužno polazište za borbu protiv varoe i korekcija je za sve manje propuste koji su u ljetnom tretiranju načinjeni iz bilo kojeg razloga. Pogrešno je misliti da se ovim tretmanom može popraviti stanje u smislu štete načinjene zimskoj pčeli  od varoe, jer je ta šteta načinjena ljetos.

        Ovim tretmanom se smanjuje šteta koju će varoa raditi na novim generacijama legla u slijedećoj sezoni. Kontrolom pada varoa nakon  tretmana ,gdje padne do 50 varoa, smatra se da ta zajednica ulazi u novu sezonu sa «prihvatljivom» brojkom varoa. Jer učinak zimskog tretmana je vrlo veliki, oko 95 %. Razlog je taj što tada nema legla, pa je sva varoa dostupna .

        Velika je šteta da se propusti prilika  sustavno istretirati  sve zajednice na pčelinjaku jer takvu priliku nećemo imati do slijedeće  godine, a do tada će varoa mnoge zajednice u potpunosti uništiti.Ovo je, jasno, pristup u kome se radi na način da se ne tretira u sezoni medobranja, što bi trebalo biti vodilja u jednoj dobroj pčelarskoj praksi. Tretman oksalnom kiselinom, nakapavanjem po ulicama, jeftin je, prilično jednostavan, vrlo učinkovit i  uz sve to ekološki.


        Tijekom studenoga treba nastaviti obilaske pčelinjaka, kontrolirati da li je narušen mir iz bilo kojih razloga. Svako nepotrebno uznemiravanje zajednica tijekom ovoga dijela zime izuzetno je štetno, nepotrebno se troši zaliha i  osipa se broj pčela koji se odvoji od klupka i pothladi.


        Oni koji raspolažu adekvatnim prostorijama, tijekom studenoga se mogu posvetiti dezinfekciji i uređenju alata i opreme za novu sezonu. Sigurno ima i  onih koji raspolažu sa manje ili više opremljenim stolarskim radionama, te je pravi trenutak da se krene u proizvodnju opreme za novu sezonu, da se obnovi stara ili da se proširi pčelinjak.
        Iako nam se sada čini da je zima tek  pred nama, te da se ima vremena do proljeća, praksa je pokazala da veliki broj pčelara proljeće uvijek iznenadi i  zatekne nespremne. Oni koji su sve radove na vrijeme napravili i ne planiraju bitno širiti pčelinjake, sada s pravom mogu «odmoriti» od pčelarskih radova i spokojno čekati novo proljeće i «ludilo» na pčelinjaku.

        I za kraj, sada je pravo vrijeme da se dodatno angažiramo na promociji i prodaji pčelarskih proizvoda kao najboljoj prevenciji zimskih prehlada kako bi gradili kulturu uporabe proizvoda od pčela  za izgradnju imuniteta u sezoni gripe.
Darko Vukašinović