DOBRODOŠLI NA WEB STRANICE PČELARSKE UDRUGE "ZRINSKI" - SLAVONSKI BROD
Gdje sam: Kalendar radova u pčelinjaku - siječanj [ online: ][chat]
[max online: ] Broj posjeta:
Kalendar radova u pčelinjaku - siječanj
Siječanj u pčelinjaku

       Siječanj je mjesec kada je na pčelinjaku minimalno angažiranje pčelara jer je to pravi zimski mjesec, kada su naše košnice obično pod snježnim pokrivačem, a dnevne temperature obično odlaze u «minus».U takvim uvjetima zajednice formiraju čvrsto klupko, a temelj preživljavanja je da su pčele u stalnom kontaktu sa hranom. Takva situacija je poželjna i neće dovesti do prevelikog i preranog razvijanja legla koje strada kada zahladi. Jer zima se uglavnom «ne izjalovi», izrazito hladna fronta naleti prije ili kasnije.

       Ne treba strahovati da će se pčele smrznuti i nepotrebno košnice umatati u koje kakve najlone ili cerade. Takvi zahvati mogu više štetiti jer se nepotrebno uznemirava zajednice, a najlon zadržava vlagu i može stvarati nepovoljnu mikroklimu u košnici u smislu prekomjerne vlage. U tom kontekstu ne treba strahovati niti od toga da će se pčele ugušiti, jer je snijeg porozan i propušta dovoljno zraka u košnicu, a ako imamo otvorene ventilacijske otvore na poklopcima, tada pogotovo nema mjesta strahovanju. Snijeg je dobar izolator i nema potrebe uklanjati ga do trenutka kada se krene topiti. Tada će biti manje štete zbog uznemiravanja zajednice prilikom čišćenja jer će se pčele koje se odvoje od klupka, većinom vratiti nazad u klupko. Odvajanje od klupka na nižim temperaturama obično je pogubno za svaku jedinku. Isto tako u trenutku topljenja, uputno je očistiti snijeg ispred košnica u širini bar 1 m kako bi se tlo čim prije osušilo i zagrijalo na prvim sunčanim danima siječnja. To je važno iz razloga što u slučajevima nailaska toplije fronte i sunčanog vremena, stvore se uvjeti za pročisni izlet i dio pčele se obično spušta ispred leta na tlo.

U slučaju slijetanja na snijeg, brzo bi došlo do ugibanja i nemogućnosti povratka u košnicu. Nekada se preporučivalo stavljati slamu ili kukuružnjak, ali i ova mjera čišćenja snijega je sasvim dovoljna da tlo ispred košnica postane suho, zagrijano i manje pogubno po pčele. Jer ,na žalost i za ne povjerovati , slama i kukuružnjak su nešto što je u Slavoniji postalo raritet. Gotovo uvijek, uz pročisni izlet javi se i prvi unos peluda, istina stidljiv, ali definitivna potvrda da je sa zajednicom sve u redu.

       U kontekstu pročisnog izleta potrebno je naglasiti da su tu pčele prepuštene na milost i nemilost klimatoloških uvjeta, te da pčelari sada ne mogu praktično ništa poduzeti da im pomognu. U prilog ide činjenica da je pred božićne blagdane, uz natprosječno tople dane, bilo izlijetanja pčela, pa će sada lakše izdržati do ponovnog izleta. Bolje i lakše će do pročisnog izleta izdržati zajednice koje su brojčano jače jer se manje hrane potroši po jedinki da bi se osigurala toplina, a manje potrošene hrane znači i manje nakupljenih neprobavljenih tvari u rektumu svake pojedine jedinke. Zbog toga je česta preporuka da se sa pogačama ne srlja i da ih u pravili treba dodavati iza pročisnog izleta u siječnju, kada se pčele rasterete i ponovo su spremne da ne izlijeću na duži period. Nekada taj period potraje i više od četrdesetak dana, pa mnoge zajednice propadaju jer se pčela odvaja od klupka zbog nužne potrebe pražnjena zadnjeg crijeva. U takvim slučajevima obično pronalazimo uginule pčele po cijeloj košnici, a vidljivi su i tragovi baleganja po okvirima i saću.

Povremenim obilaskom pčelinjaka i osluškujući zajednice preko leta možemo evidentirati eventualna uginuća zajednica, a isto tako nekakve druge neugodnosti kao što je ulazak glodavaca u košnice. Hladni siječanjski dani sigurno će presuditi slabićima i za istima ne treba žaliti. Šteta je samo kada ugine jaka zajednica zbog pogreške u procjeni stanja zaliha hrane. Uginule zajednice treba zatvoriti i čim prije sanirati košnicu u smislu da se iskoristi ispravno saće, pretopi loše i neispravno saće, dezinficiraju okviri i sama košnica. Po potrebi dobro je zanoviti mamce za trovanje glodavaca kako bi u novu sezonu ušli sa što manjom populacijom istih.

       Zbog nedostatka hrane u prirodi nerijetko će se desiti da ptice kljucajući pokušavaju prodrijeti u košnice. Tu su osobito opasni djetlići, koji mogu popriličnu štetu napraviti. Stoga treba povremeno kontrolirati stanje i reagirati na vrijeme. Ptice poput sjenica je moguće odvratiti od košnica ostavljajući im komade slanine ili nešto slično da kljucaju i time se zabavljaju. Ponekada se nakon oborina i topljenja snijega tlo dobrano raskvasi i postolja se nagnu, pa se kod obilaska i na to treba obratiti pažnja da ne bi došlo do prevrtanja košnica. Pravilno uzimljene zajednice tijekom siječnja ne traže neku osobitu pozornost i angažman pčelara, ali obično se nađe zajednica kod kojih je bilo propusta, te ako smo kod zimskog tretiranja takve evidentirali, sada u siječnju one su prve koje traže našu intervenciju. Obično se radi o slabijim zalihama hrane ili slabijim zajednicama i takve zajednice trebaju intervenciju pogačama za prihranjivanje. Dakle, vrijeme je da se pogače kupe ili pripreme u vlastitoj proizvodnji.

Oni koji se odluče sami raditi trebaju prije svega paziti da pogače budu kompaktne i da «ne cure» jer takve bi mogle napraviti više štete nego koristi. Idealno bi bilo da se tijekom siječnja obavi pročisni izlet, pa tek onda da se doda pogača. Svakako treba znati da je sada leglo krenulo i da se potrošnja hrane udvostručila, te pogača osigurava konstantan kontakt s hranom koji je neophodan. Samo dodavanje pogače dobro je obaviti za hladnijeg vremena jer tada vidimo gdje se klupko pozicioniralo, a same pogače dobro je držati u toploj prostoriji prije dodavanja kako bi što manje rashladile prostor oko klupka.

       Međutim, zajednice sa velikim mednim vijencima, moguće je da pogaču sada još i ne taknu. Njima jednostavno ona niti ne treba. To nam je najbolja potvrda da med ništa ne može zamijeniti i da je pogača nužno zlo, osobito u godinama kada je viškove meda i zalihe nemoguće sakupiti. Bilo kako bilo, koncem siječnja pogače bi trebale biti spremne ili već dodane u zajednice. Prosječna pogača od 1 kg obično je dostatna kroz mjesec dana, čak i duže jer se naravno troši i dio druge hrane (perga ,med). Tada, ovisno o stanju i procjeni, možemo dodati drugu pogaču. Ukoliko dodatno planiramo utopljivati zajednice, to se može odraditi sada kada stavljamo pogaču jer u zajednicama je sada krenulo leglo i došlo je do temperaturnog skoka iz faze kada je u središtu klupka bilo oko 24 º C, a sada je potrebno održavati 36 º C.

To znači i povećanu potrošnju hrane spram proteklog mjeseca, makar temperature i ne budu preniske. Povećana količina mrvica voska na kontrolnim podnicama ocrtava ulice koje zaposjeda zajednica, te se na taj način može prekontrolirati položaj klupka, ukoliko su zajednice uzimljene na takvim podnicama. Pozicioniranje naprijed prema letu garancija je da je zajednici na raspolaganju dostatna količina hrane, jer većinu hrane zajednica deponira prema nazad. Klupko se sada, istina polagano, kreće prema gore i nazad, tempom kako troši zalihe, te u normalnim i zdravim zajednicama postepeno izlazi sve više mlade pčele.

       Kada govorimo o utopljavanju zajednica, potrebno je reći da se prije svega misli na izoliranje krova kod LR zajednica, odnosno postavljanju izolacionog materijala na mreže i hranilice kod AŽ košnica sa zadnje strane. Zaštita od vjetra je također element koji doprinosi očuvanju topline u košnicama i dobro je ako su košnice smještene u nekoj zavjetrini. Ako to nije prirodno moguće na vašem zimovniku, dugoročno je isplativo na stacionaru-zimovniku napraviti nekakvu zaštitu koja bi sprječavala žestoke udare sjevernih vjetrova. Mir na pčelinjaku još je jedna od stvari koju treba osigurati, odnosno isti je potreban tijekom cijele sezone kada pčela ne izlijeće iz košnica, te pčelar tada treba pomoći. Kada lete van, pčele si same osiguraju da ih se «ostavi na miru».

Zato je potrebno provjeravati da nam na pčelinjaku zajednice ne uznemiravaju divlje ili domaće životinje. I dok se tijekom siječnja život u košnicama pomalo budi i izlazi prva generacija mlade pčele, pčelari to vrijeme trebaju iskoristiti da pripreme košnice, okvire i opremu , sukladno vlastitim planovima rada u predstojećoj sezoni. Obično krenu sajmovi pčelarske opreme kao i godišnje skupštine udruga , pa je posjet istima svakako nešto što treba obaviti ako se može i ako se stigne, barem radi druženja i razmjene iskustava i informacija iz pčelarskog svijeta.

       Za one koji tek kreću u svijet pčelarenja, još uvijek je vremena da se pročita nešto od pčelarske literature i nadogradi teorijsko znanje prije praktičnog rada na pčelinjaku i u košnici, ali i iskusnijim pčelarima nije na odmet pročitati ponešto, da se ponovi gradivo, a možda se i nešto bolje spozna jer je prvi puta promaklo. I priču o siječnju završiti ću sa narodnom pčelarskom uzrečicom-«koliko leda, toliko meda»,možda ćemo tako manje strahovati za naše zajednice u danima koji slijede.

Darko Vukašinović