DOBRODOŠLI NA WEB STRANICE PČELARSKE UDRUGE "ZRINSKI" - SLAVONSKI BROD
Gdje sam: Kalendar radova u pčelinjaku - lipanj [ online: ][chat]
[max online: ] Broj posjeta:
Kalendar radova u pčelinjaku - lipanj
Lipanj u pčelinjaku

       Vrstu i opseg radova u lipnju uvijek definira situacija koja se odvijala u netom proteklom svibnju, koji bi ove godine najkraće mogli definirati riječima:»Loše počeo, još gore završio».I sa tom rečenicom bi se složila i većina drugih poljoprivrednih proizvođača. Na žalost, na područjima  poplavljenim rijekom Savom neki pčelari su imali katastrofalne štete i izgubili kompletne pčelinjake. Svakako bi bilo dobro uključiti se u akcije pomoći u obnavljanju stradalih pčelinjaka, osobito kod kolega koji su tek počeli pčelariti i vratili su vrlo malo ili ništa od uloženog kroz prodaju meda proteklih godina.

       Ovim ne želim umanjiti tragediju stradavanja velikih pčelinjaka pčelara koji dugo godina pčelare. Tu su materijalne štete  time i veće. Na svakome od nas je da pomogne koliko i kako može da se obnove uništeni pčelinjaci jer vjerujem da je Sava možda odnijela košnice, ali nije želju za pčelarenjem.

       Isto tako pred svima nama je zasigurno period u kome se treba spasiti ono što se od sezone da spasiti. Bagremova je paša u našem području, kao i u većini kontinentalnih krajeva podbacila u hladnim, vjetrovitim  i kišnim danima. Bilanca na vagi, a i prva vrcanja su pokazala porazne rezultate. A sezonu je obilježilo i stanje prekomjernog rojenja jer se u već spomenutim meteorološkim uvjetima malo toga moglo i stiglo odraditi kako se zajednice ne bi zarojile. U svemu tome je vrlo opasno ukoliko se izvrca prekomjerno  i lipanj je  u našem području obično «mršav» većim svojim dijelom jer ne postoje neke značajnije površine pod lipovim ili kestenovim šumama, a upitno je kako će iza katastrofalnih poplava i vrlo visokih vodostaja mediti cigansko perje , kojega i onako ima sporadično i predstavlja tek pokriće za dnevne potrošnje, a rijetko kada bude značajnijih viškova. Divlja kupina i amorfa nastavljaju cvatnju iz svibnja u prvu dekadu lipnja i nakon toga prestaje i njihov značaj kao izvora hrane za naše zajednice.

       Amorfa je također platila danak nestabilnom vremenu i zajednice su uhvatile tek mali dio potencijala ove nesigurne paše. Stanje suncokreta koji je znao koncem lipnja otvarati prve cvatove je loše, mnoge njive su potopljene i presijavane, tako da i u tom zadnjem «štihu» ne treba očekivati previše. Ono što dijelom može osigurati bar stanje «pozitivne nule» je cvatnja korova i raznih vrsta divlje loze, te livade koje bi ipak zbog vlage i topline u lipnju mogle zamediti. O ovome govorimo s aspekta stacionarnog pčelarenja na našem području, dok se naravno selidbom  na kesten ili lipu pčelari mogu nadati nešto boljoj situaciji, ali naravno i takve selidbe su  jedna velika neizvjesnost i jedino je sigurno da će iste  donijeti nove troškove i probleme kojih ne bi bilo bez selidbe.

Uzimajući sve ovo u obzir, pred nama je vrlo težak kraj sezone i prihrana je jedini načina da se kondicija pčele održi kako bi eventualno u srpnju zajednice sakupile zalihe i donijele još koji kilogram meda za vrcanje. Kada govorimo o prihrani, tu svakako veliku pažnju treba posvetiti umjetno formiranim nukleusima jer su oni po pitanju zaliha u najgoroj situaciji. Prirodni rojevi koji su spremljeni nešto su u boljoj poziciji jer su  oni nagonski i prirodno sposobni u istim uvjetima sakupiti bar dovoljno za sebe. Tretiranje novoformiranih zajednica svakako je jedan od poslova koji nas čeka u lipnju i tome treba pristupiti ozbiljno.

       Prilikom pregleda spomenutih zajednica svakako treba obratiti pozornost na stanje legla i starost matice u spremljenim rojevima i formiranim nukleusima, te definirati koje zajednice imaju stare matice kako bi ih do konca sezone izmijenili. Isto tako, uputno je izvršiti obilježavanje ovogodišnjih matica (zelena).Sigurno će se kod pregleda zajednica u lipnju naići na bezmatke i zajednice sa nadrimaticama. Ponekada se zajednice izroje do te mjere da sve matice izlete s posljednjim rojem, pa je pojava nadrimatica vrlo česta. Takve zajednice je najpametnije rasformirati jer je postupak saniranja mukotrpan i sa nesigurnim ishodom. Nažalost, često se takve zajednice uporno spašava i troši se vrijeme i sredstva, a vrlo često dodana sparena matica bude ubijena i samo se radi još veća šteta. Ovome su osobito skloni pčelari početnici koji su previše «vezani» za svaku zajednicu i broj zajednica na pčelinjaku, pa još jednom ponavljam, najuputnije je to  rasformirati. Strešena pčela se lako udomi u susjedne košnice, a  još uvijek nije kasno da se na pčelinjaku sa dovoljno potencijala u ispražnjenu košnicu ili nukleus formira nova zajednica tijekom lipnja.

       Na području borbe protiv varoe osim tretiranja novoformiranih zajednica, u proizvodnim zajednicama treba nastaviti izrezivanje trutovskog saća ukoliko smo s tom biološkom metodom suzbijanja ranije krenuli. Uz spomenutu prihranu u lipnju se još uvijek može lijepo raditi u proizvodnji matica za vlastite potrebe i sada je pravo vrijeme da se krene i osigura dovoljno mladih matica za izmjenu onih koje svojom starošću ne zadovoljavaju. Pri ovome treba spomenuti da  se matice iz 2012. (žute) svakako treba zamijeniti iako možda još uvijek njihovo leglo odlično izgleda. Upitno je u slijedeće proljeće kojim će potencijalom nesti, ako i prezime. Uz proizvodnju matica, svakako treba spomenuti da se i dalje može proizvoditi matična mliječ. Naravno, treba pratiti stanje unosa iz prirode, a konstantu unosa održavati prihranjivanjem, za što su pogače vrlo dobra opcija jer se troše polako i ne zahtijeva se svakodnevna intervencija pčelara. Isto tako, tijekom lipnja, iako u manjoj mjeri, moguće je sakupljanje cvjetnog praha jer je prinos istog ipak stabilniji nego priliv nektara.

       Ne treba zanemariti održavati pojilo na pčelinjaku jer su pred nama ljetne vrućine i potreba zavodom će se sve manje moći podmirivati iz jutarnje rose. Bradanje zajednica pokazati će da su stigli takvi dani. Iako su pčele tijekom svibnja malo ili nikako išle na pojilice, tim više je opet potrebno posvetiti pažnju da se opet naviknu na pojila i da ne smetaju po susjedstvu i tuđim dvorištima .

       Uz pojilice svakako bi bilo dobro postaviti zamke za ose i stršljenove jer se njihova populacija sada već prilično povećala. Zamke sa mješavinom voćnog soka, piva i octa vrlo su efikasan i jeftin način suzbijanja, prihvatljiv i s aspekta da se ne koristi nikakav otrov, već samo iskorištava nagon ovih kukaca da idu na fermentaciju voća.

       Sve u svemu, iako u lipnju pčelinje zajednice usporavaju sa svojim razvojem, ne treba se opustiti i oslanjati se na izreku «ima vremena». Dani su dugi, poslova je poprilično, eksploatacija paša u srpnju uvelike ovisi kako ,te  što smo radili u lipnju i kasno je kada prvi suncokreti otvore svoje žute glave. Nadajući se da će koncem lipnja trebati vrcaljke, želim svima puno uspjeha u radovima tijekom mjeseca koji je pred nama.

Darko Vukašinović