Kolovoz u pčelinjaku

        Pčelari imaju običaj reći da je 1. kolovoza pčelarska Nova godina. Pa sukladno tome kako i koliko budete radili na pčelinjaku u predstojećem  kolovozu, takva će vam  biti slijedeća sezona i na tome trebate temeljiti svoja očekivanja. I u tome ima jako puno istine, na pčelinjaku se teško, a najčešće nikako ne  može nadoknaditi ono što se propusti ili  se ne napravi na vrijeme. Samo je pitanje koliko će pogubna šteta biti i hoće li zajednica izaći kao slabić ili u potpunosti stradati, ali  treba naglasiti da su slabe zajednice na pčelinjaku veća šteta od izgubljenih jer se na taj načina zavaravamo da je sve drugo protiv nas, a ne vidimo vlastite propuste. Kod stradalih zajednica, nema zavaravanja, gubitak je očit i mjerljiv.

        Svakako da će radove dijelom uvjetovati čudljiv, nestabilan i izrazito kišan srpanj, ali svako zlo za neko dobro, te se objektivno možemo nadati da će tijekom kolovoza dijelom izostati totalno bespašni period kada je prihrana  jedini način da se zajednice održe u formi i da se u dovoljnoj mjeri zaleže posljednje ovogodišnje generacije pčela. Iza nas je suncokretova paša, i dojmovi još nisu u potpunosti  «složeni»,ali može se reći da je obilje kiše i nestabilno vrijeme u globalu bitno umanjilo prinose ove industrijske paše. Tu i tamo žute se još pokoje parcele kasnije zasijanog suncokreta, ali glavnina je prošla. Zlatošipka je također nejednako ocvala, ovisno o izloženosti suncu. Zahvaljujući svemu tome pčela ipak uspijeva sakupiti dovoljno za sebe i deponirati sitne viškove. Tako da je situacija u košnicama po pitanju razvoja zajednica i zaliha hrane  dosta dobra. To je jedan dobar potencijal na kome sada tijekom kolovoza  treba raditi da se isti sačuva.  Osim što će se  izvrcati posljednje «kapi» viškova ovogodišnjeg meda, svi ostali radovi mogli bi se svesti pod zajednički nazivnik –uzimljavanje.

        Uzimljavanje  pčelinjih zajednica  najkraće možemo definirati kao proces tijekom koga  se osigurava spremanje dovoljne količine kvalitetne hrane, te osigurava odgoj optimalnog  broja zdravih , takozvanih «zimskih» pčela s jednim jedinim ciljem, da pčelinja  zajednica uspješno prebrodi zimski period i razvija se na proljeće. Tako da taj  proces nije nešto što se odjednom napravi, već se isti treba početi u prvim danima kolovoza, a glavninu radova završiti do konca rujna. U tom slučaju možemo biti poprilično sigurni da će nam pčele dobro i uspješno prezimiti. 
Temeljni čimbenici dobrog prezimljavanja pčelinjih zajednica su:

hrana

zdrava i vitalna pčela

mikroklima košnice

minimum uznemiravanja zajednice

        Najbolja  hrana pčelinje zajednice su med i pelud koju  ta ista zajednica sama sakupi i  na adekvatan način spremi . Količina hrane ima i termoregulacionu ulogu u zajednici, a isto tako utiče i na razvoj zajednice u proljeće. Osim količine potrebno je povesti računa i o načinu kako je ta hrana raspoređena .U kontekstu  rasprave o rasporedu hrane treba naglasiti da već početkom  ljeta pčele hranu radije odlažu u tamnije saće. Imajte to na umu kod posljednjeg interveniranja u plodište.Zajednica uzimljena  u jednom nastavku treba imati 12 do 15 kg  hrane. Zajednica uzimljena u dva nastavka treba imati 22 do 25 kg hrane. Kod pregleda zajednica potrebno je stoga  povesti računa o količini hrane koja je trenutno u košnici, odnosno koliko će hrane ostati zajednici nakon posljednjeg vrcanja. Ne zaboravite da količina hrane utječe na to koliko će matica nesti, a u praznoj košnici  teško je bilo kakvom prihranom osigurati zadovoljavajuću brojku dnevno snešenih jajašaca.

        Stimulaciju je najlakše održavati dodavanjem pogača, odnosno redovnim doziranjem šećernog sirupa, dok je veće manjkove hrane najlakše i najbolje nadoknaditi dodavanjem okvira s hranom iz drugih košnica koje imaju viška. Ovim dodavanje hrane na okvirima izbjegava se mukotrpna prerada i spremanje hrane, što svakako ne bi trebala raditi zimska pčela. Kojim načinom prihranjivati, ovisi o tome koliko zajednica imamo, s koliko vremena raspolažemo i koliko nam je udaljen pčelinjak. Osobno  preferiram stimuliranje šećerno-peludnim pogačama jer se iste troše lagano i jednokratnim se dodavanjem osigura stimulacija kroz više dana. Treba reći i da se pogača manje uzima kada unosa iz prirode ima, dok kod sirupa toga nema, pčela ga uzimaju iako ima unosa.

        Slijedeći bitan  čimbenik dobrog prezimljavanja je da se zajednica uzimi sa  optimalnim brojem zdrave i vitalne, najčešće zvane «zimske «  pčele. Govoreći u brojkama radi se u prosjeku oko 20-25 tisuća pčela. Gledano u ulicama zimskoga klupka, radi se o zajednici koja se uzimila na 6 do 8  dobro popunjenih ulica. «Zimska pčela» je uobičajeni naziv za pčele koje se zalegu u posljednjoj generaciji  tijekom kolovoza i rujna i iste odlikuje dugovječnost, za razliku od njihovih sestara iz generacija ranije. Svaki propust u ishrani i izloženost invadiranosti varom uvjetovati će da se skrati životni vijek  ove generacije pčela ,a to u konačnici može dovesti do propasti cijele zajednice. Bez obzira na činjenicu da danas pčela stradava od raznih otrova i koje čega drugoga, varoa je ipak uvelike uzrok većine zimskih gubitaka zajednica jer se ne polaže dovoljno pozornosti na ovu stalnu opasnost u košnici. Dakle, krajnje je vrijeme za sustavan tretman cijelog pčelinjaka protiv ovog nametnika. Uzalud vam je sada  stimulirati maticu da zaliježe, a prepustiti to leglo varoi.

        Tretman i prihrana treba da idu istovremeno i to je garancija da ćemo imati puno zdrave zimske pčele. Kojim sredstvom tretirati, treba svatko sukladno svojim mogućnostima i situaciji odlučiti. Iako je na ovome planu poprilično napravljeno od strane HPS, te je velika većina pčelara dobila izabrani VMP. Ostaje da se on sada pravilno i pravovremeno primjeni. Osim štete koju na vitalnost nanosi prisutnost varoe, vitalnost zimske  pčele ovisiti će i o tome koliko će se ona «potrošiti» u ovoj sezoni.  Ova pčela koncem ljeta i  s jeseni  treba biti što manje angažirana na poslovima bilo koje vrste, kao bi sačuvala zalihe masnoga tkiva , koje će koristiti i trošiti kada bude othranjivala prvu generaciju nove pčele, kada još nema unosa svježeg peluda. Kranjsku pčelu odlikuje buran razvoj, a isti je jedino moguć kada se zimska pčela ne potroši  na poslovima koji joj po prirodi ne pripadaju.

        S obzirom da je pčelinja matica i sama pčela, vitalna je ona koja je mlada. Uvođenjem mladih matica tijekom procesa uzimljavanja može bitno da se smanji broj gubitaka i bezmataka na pčelinjaku koji nastaju zbog uzimljavanja starih matica. U praksi je preporučljivo izmijeniti sve matice starije od 2 godine. U proljeće će svaka mlada matica opravdati zašto je potrebno kontrolirano vršiti izmjenu matice u zajednici. Svakako da treba obratiti pažnju i na mlade matice koje imaju  «šareno» leglo, te pokušati utvrditi razloge toga. U pitanju može biti nekvalitetno saće, nekakva bolest ili loš kvalitet matice, unatoč  tome što je mlada. Leglo kvalitetne matice odlikuje kompaktnost, a iznad i sa stražnje strane oko legla sada već treba da se uočava pojas hrane spremljene u vijence.

        Za kvalitetno zimovanje itekako je bitna mikroklima košnice  na koju pčelar može utjecati  regulirajući položaj i veličinu leta, te  stavljajući izolacijski materijal ispod krova košnice . Danas se u praksi pojavio model podnice koja je sa donje strane zamrežena, te se ispod iste može uvući podložak i tako dobiti  zatvorenu podnicu. Iste nam ujedno služe za kontrolu prirodnog pada varoe, odnosno pada varoa nakon tretmana. Dolaskom jeseni i nastupanjem hladnijih dana, zajednice formiraju zimsko klupko, obično na  mjestu, odnosno u ćelijama saća iz koga je izašlo posljednje leglo. Ali više  o tome kada dođe vrijeme za to.

        Kod svih navedenih radova treba imati na umu da je u kolovozu praktično najveća opasnost od izazivanja grabeži. Prestanak lučenja nektara u prirodi je normalna i uobičajena pojava, a s obzirom da su stare pčele izrazito aktivne u potrazi za hranom, vrlo brzo će detektirati svaki neoprezno ostavljen okvir ili otvoren nastavak. Uputno bi bilo već sada smanjiti otvor leta, osobito na nešto slabijim zajednicama, kako bi se lakše branile. Oprez je osobito potreban kod vrcanja i vraćanja okvira, te je  taj posao najbolje obaviti na način da se okviri za vrcanje uzimaju prijepodne dok je pčela još zaposlena u prirodi, a izvrcane okvire vratiti pred sam mrak, kada prestaje izlet pčela.

        U kontekstu grabeži treba reći da će sve bezmatke ili zajednice sa lažnim maticama, ukoliko ih vi niste detektirali i sanirali, sada vrlo brzo pronaći ostale zajednice i takve će zajednice postati prvim žrtvama grabeži. Ukoliko dođe do napada i pljačke, najbolje je sve  okvire ukloniti, te ostaviti praznu košnicu tako da pljačkašice brzo utvrde da hrane nema i s tim će invazija postepeno prestati. Dvojbeno je potpuno uklanjanje košnice jer tada pljačkašice opsjedaju prvu susjednu, te vrlo često grabež prelazi na nju. Ukoliko je napadnuta košnica slaba zbog neke bolesti, to je prilično nezgodna situacija i uvriježeno je mišljenje da je grabež glavni mehanizam širenja svih bolesti pčela. Ali mislim da je to samo dijelom točno.

        Da je to apsolutno točno, odavno  bi sve zajednice uginule jer bi se sve bolesti geometrijski širile, broj bolesnih zajednica stalno povećavao, ali očito nije tako. Dakle, na ovu situaciju gledam kao na prirodni mehanizam obrane od tih bolesti jer se uzročnik pljačkom «dijeli» na više zajednica i neke će oboljeti, a neke neće. I to uglavnom jake neće, a  slabe hoće. Ne bih sada ulazio u konkretne brojke, ali  iste nam može konkretno pružiti «pčelarska znanost«, pa koga zanima neka si «progugla». A sa stajališta praktičnog pčelarenja, stvar je opet vrlo jednostavna, ne držite slabe zajednice na pčelinjaku. A slabe su vam sve zajednice koje u kolovozu nemaju više od 4 okvira legla. Odnosno, koliko okvira legla sredinom kolovoza zajednica razvije, a vi pravovremeno zaštitite od varooe, na toliko će i ulica klupka zajednica zimovati. Već u kolovozu je, dakle, prilika da se pospajaju zajednice koje objektivno ne mogu da se razviju za zimu.

        I na kraju, što reći još za kolovoz? Svakako ne zaboravite održavati pojilo jer je ono sada i te kako potrebno pčelama. Uz laganu pašu livade, dodavanje i prijem mladih matica će isto ići puno lakše. Ono što još svakako ne  smijete  zaboraviti je zaštita saća koje niste pretopili i koje ste uklonili u skladišta za slijedeću sezonu. Voskov moljac je još dugo aktivan i to imajte na umu. S obzirom da će te kroz kolovoz višekratno otvarati košnice zbog pregleda, prilika je  da se sa poklopaca ili hranilica nastruže poprilična količina svježeg i čistog  propolisa. Pojačano propoliziranje još je jedan pokazatelj da nam se pčela sprema za zimsko mirovanje.
Kada se brzinski pogleda, čini se da je u kolovozu posla preko glave, ali ako ste ranije pravilno neke stvari radili, većinom se ovi poslovi svode  više na kontrolu i evidentiranje stanja, uz minimum interveniranja u raspored okvira po plodištu. Kod LR-a recimo zamjena mjesta nastavaka i uklanjanje hanemanovih rešetki i sl.   Budite vrijedni ovoga kolovoza, pa će biti manje brige i posla u rujnu, na zimu manje strepnje za zajednice, a u proljeće pune ruke posla i  zujanje na pčelinjaku.

        Sretna vam i medna pčelarska Nova 2015. godina!

Darko Vukašinović